Prijedorske čaršijske priče
Prijedorske čaršijske priče
Nostalgične priče iz Prijedor čaršije, otete od zaborava! Kad se autor ovih sedamdeset priča odvažio da na ovaj način ispriiča veći dio svoga života, vjerujem da nije imao namjeru i ambicije da pravi veliko književno djelo, već da olakša duši izdisaj i lagodu i spasi od zaborava svoju čaršiju. Da li su ovakve knjige potrebne? Potrebne su, jer kad njegovi Prijedorčani budu čitali ovu knjigu prisjetiće se i svog života i likova koji su ih okruživali. Autor koji ima fantastično pamćenje, u svojim pričama sjetio se svih onih značajnih ljudi iz užeg dijela Prijedora. Filozofija bosanske čaršije je međusobno vrlo slična, likovi iz okruženja su takođe vrlo bliski, humor i sve zanimljivosti su ponekad međusobno prepisivani a neke anegdote su prenošene i stavljane u karakter tih osobenih likova. Autor se nije posebno bavio historijom Prijedora, nije se bavio ni značajnim ličnostima svoga grada. Jednostavno je porinuo duboko u svoj život i ispričao nam sve ono štio je u njegovom pamćenju važno da se neki ljudi, porodice, običaji i način života ne zaborave. Sve priče se međusobno prelijevaju jedna u drugu pa bi se i dramaturška radnja mogla ponovo prepričavati a pošto je ovo i životopis autora rukopis ima i elemente romana. Pisac ove recenzije prilično dobro poznaje Prijedor i poznaje i neke likove koje autor spominje, bliski rođaci su mu, pa mu je i pripovjedanje blisko. Određeni događaji, mjesta gdje se radnja odvija su mu poznati, tako da mu se vraća sjećanje i mogao bi djelimično i dopričati puno toga što je autor nesvjesno zaboravio kazati. Da je njegovo pamćenje dosegnulo do likova kao što je rahmetli hafiz ef.Hasan Škapur, glavni imam i naučnik, jedan od najznačajnijih Prijedorčana, knjiga bi imala i dublji smisao od pukog čaršijskog pripovjedanja. Pomislio bih da se autor ponekad kretao mezaristanima i grobljima pa zagledajući stare nišane i spomenike i kao podsjetnik otvarao svoje sjećanje na sve ove likove o kojima priča. Tako i mi na dženazama obilazimo mezarja i prisjetimo se uz fatihu tih tamo naših bliskih sugrađana i rodbine. Naš pisac je u poznoj dobi i sjećanje mu je vrlo bogato što mu i osigurava ovakvu građu za priče. Sasvim sigurno je da će knjiga imati čitatelje u Prijedoru pa i kod oni koji vole čaršijske priče koje mi u Bosni međusobno razmjenjujemo. Time pričamo o svojim mahalama i zanimljivim ljudima koji su nekada bili posebnost u narodnjačkom smislu. Dakle knjiga će biti podsjetnik mnogim raseljenim Prijedorčanima, pa i i suze će nekima nakvasiti vlastito sjećanje. Autor se ne bavi bliskom historijom svoga grada i stradanjem koje ih je zadesilo ali se u svakoj priči kad se spominje rahmetlija na kraju pripovjesti oda tiha počast tim dragim ljudima. Taj žal se osjeti i kad govori o mahalama, prepoznatljivim objektima, kafanama trgovinama, mjestima za igru i zabavu. Sve je to u posljednjem ratu djelimično ili potpuno nestalo kao i njihovi stanari. Ovakvoj knjizi ratna patetika nije potrebna, oduzela bi draž čitanja a ratne priče se posebno mogu pisati u nekoj drugoj pripovjesti. Autor nas vodi kao kroz san sokacima i mahalama, zaviruje u sve te objekte i tamo negdje za veselim stolom otkriva te drage ljude. U ovim pričama nema negativaca i ako se i tu slute žrtve minulog vremena i rata. Kada govori o čaršijskoj sirotinji i tu intimu pretvara u prijatno sjećanje i harmoniju u kojoj su svi zajedno živjeli. Fadbal, prijedorski vašari, kiridžije sa bosanskim konjićima, klikeranje, hendek igralište, okupljanje na Bereku, bezazlene podvale, simpatična snagatorka nadmetanje, sve to su priče koje mogu da se ispričaju u svim bosanskim čaršijama. Kad budu čitali ovu njigu, ti naši Bosanci iz bilo kojeg dijela BiH, otvoriće seharu svojih sjećanja pa će ispričati one zaboravljene zgode i nezgode iz svog života . Priča o kočijašu Sulji Džafiću i njegova mudrolija kad mu na živi kreč pada kiša: «Čime se gasiš kad se vodom pališ» je ispričana i u nekom drugom podneblju. Kušač kajmaka poguzije na tržnici, nadmetanje hrvača s medvjedom na vašaru, priče o ciganluku, sjećanje na bioskope, međusobne bezazlene tuče. Sve to nas podsjeća na vlastitu prošlost iz naših mahala i čaršija. Sjećanje na Dedu Crnalića, Cojka, Čarugu, fotografa Kljunića, Ramu slastičara, Lalu mesara, limara Blekića, šustera Mašagu, Betera, Ilijicu Burgijicu, konobara Mlađu, fudbalere prijedorskih klubova, muzičare, pleh muziku, čaršijsku plažu, javno kupatilo i zahod. Sve je to dio filimske priče koju naš autor temeljito pripovjeda i hronološki zapisuje. Stare fotografije u knjizi su filmski dekor bez kojih ova knjiga na bi imala potpunu draž za podsjećanje o minulim vremenima. I kad bi poslije promocija i bilješki koje će neko od njegovih sugrađana dopričati, bio to spomenik Prijedor čaršiji koju naš Rahim izgradi svojim sugrađanima za vječno sjećanje. S.Most, 20.05.2017. Amir Talić
KM 15.00 Stavi u korpu
Mama pokrij mi oči
Mama pokrij mi oči
Dobra stara vremena Uvod: Lijepo aprilsko jutro, pravo proljetno, kako samo može biti u našem kraju. Sunce izišlo poodavno, pa svojim toplim zracima budi i posljednje spavalice, šapućući im: „Dižite se, polja čekaju, treba ih sijati“. Ravna, plodna polja kraj Sane, ali i ona po brdima, što se kriju iza šumaraka i voćnjaka, gdje se malo čovjek potrudi, urodit će nešto, jer ovaj kraj je Bog obdario prirodnim ljepotama, kao i čitavu Bosansku Krajinu. Rijeka Sana teče između grada Prijedora i naših naselja i pravi divnu prirodnu liniju. Ali, postoje mostovi, da grad povezuju sa njegovom okolinom. Preko starog mosta kod kafane „Ribar“ i Hotela Prijedor vodi cesta za naša sela i naselje Ljubija. U Tukovima se cesta dijeli. Jedna ide za Čarakovo i prema Sanskom Mostu, srednja za Hambarine i Ljubiju, a desna prema Rizvanovićima i Bišćanima. Penju se sve tri polahko uz naša brda, dok se ne spoje sa najdužom, koja veže naših šest naselja. Zecovi, Čarakovo, Hambarine, Rakovčani, Rizvanovići i Bišćani spojeni su jedno za drugo, tako da se ne zna ni gdje koje počinje, niti gdje koje završava. Ljudi iz okoline Prijedora, Sanskog Mosta, Bosanskog Novog i drugih mjesta su ih sve zajedno nazvali „Mataruge“...
KM 15.00 Stavi u korpu
Monografija ONK Sloboda
Monografija ONK Sloboda
ONK “SLOBODA” u svojoj tridesetogodišnjoj historiji: klub „koji nikad nije ispao iz lige“ klub koji je igrao do drugog ranga takmičenja klub koji je imao svoju specifičnu harizmu klub od kojeg su mogli naučiti mnogo veći klubovi klub koji je zbog svega navedenog brend Sanskog Mosta od 1999. do 2013. godine
KM 50.00 Stavi u korpu
Monografija BiH Očima ljubavi
Monografija BiH Očima ljubavi
Format 30 x 20 strana 450 ISBN 978-9926-415-02-0 Tekst na bosanskom i engleskom jeziku težina: 3 kg
KM 179.00 Stavi u korpu
Bar kod skener MK 5145
Bar kod skener MK 5145

BAR COD SCANNER METROLOGIC MK5145 USB BLACK MK5145-31A38-EU

KM 189.00 Stavi u korpu
Testovi za polaganje
Testovi za polaganje

Jednostavan i slikovit način poduke za polaznike obuke za polaganje vozačkih ispita.

KM 17.00 Stavi u korpu
Fiskalni printer Secunda.ba
Fiskalni printer Secunda.ba
Pouzdan, povoljan printer.
KM 643.00 Stavi u korpu
Fiskalni pisač EpsonBa
Fiskalni pisač EpsonBa
Najbrži na tržištu, super kvalitetan. Predviđen za veoma zahtjevna prodajna mjesta.
KM 1,168.00 Stavi u korpu
Fiskalna kasa BestBa plus
Fiskalna kasa BestBa plus
Najprodavaniji uređaj, povoljan i siguran u radu. Jednostavan za rukovanje.
KM 579.00 Stavi u korpu
Sale! Monografija Sana
Monografija Sana
Mon o g r a f i j a S a n a je originalno djelo sastavljeno od ortografskih, panoramskih i perspektivnih fotografija sa pojašnjavajućim tekstom. Fotografije pokazuju smjenu pejzažnog kolorita od gorovitog gornjeg talvega, krajiške Crne gore, gdje joj je i izvorište, do mirnije morfografske plastike donjeg sliva, prema utoku u Unu. Kompozitna smjena morfografsko – morfometrijske i morfološke plastike sliva doline je fotografijama pokazana i tekstom osmišljena, tako da kod znatiželjnika izaziva turbulenciju emocija, baš onako kakva je Sana. Kompozicijski polifazni, polimorfni, poligenetički kolorit slivnih dolinskih oblika, boja i riječi stapaju se u jedinstveno – neponovljivo. Sav prirodno-geografski diverzitet prikazan u monografskom djelu pruža impresivnu kompozicijsku sliku fotografija i teksta, koji čine jedinstvenu cjelinu – monografiju. Monografijom nije izbjegnut antropogeni diverzitet, koji se stopio sa prirodnim ambijentom i govori o održivom razvoju. Održivost između sebe i svog okruženja datira odvajkada. I to nekadašnje je obilato prisutno u djelu, a njihove iskopine tekstom pojašnjene. Kompozicija je veoma dobro odabrana od starog prema novom. Sve je prolazno, a Sana protičući nikada ne presušuje... Prof. dr. Muriz Spahić
KM 90.00 KM 60.00 Stavi u korpu
Moj put do hidžaba
Moj put do hidžaba
Mnogo interesantan sadrzaj u knjizi
KM 10.00 Stavi u korpu